Statut

Inačica od 28. ožujka 2009.

Na temelju članka 33. st. 1. Statuta Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Odluke VIII. Sabora Hrvatskog društva političkih zatvorenika o promjenama Statuta Hrvatskog društva političkih zatvorenika Vijeće HDPZ-a u sjednici od 7. srpnja 2009. god. utvrdilo je pročišćeni tekst Statuta Hrvatskog društva političkih zatvorenika koji obuhvaća Statut Hrvatskog društva političkih zatvorenika od 15. rujna 2001. i Odluku o promjenama Statuta Hrvatskog društva političkih zatvorenika donesene na Osmom saboru dana 28. ožujka 2009. koji glasi

S T A T U T

HRVATSKOG DRUŠTVA POLITIČKIH ZATVORENIKA

(Pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika ( u daljnjem tekstu: Društvo) je dragovoljni oblik udruživanja bivših hrvatskih političkih zatvorenika radi zaštite i promicanja zajedničkih humanitarnih, socijalnih i drugih interesa i uvjerenja u ostvarivanju ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom Hrvatskog društva političkih zatvorenika ( u daljnjem tekstu: Statut).
Društvo je jedinstvena i nedjeljiva udruga.

Članak 2.

Naziv Društva glasi:
Hrvatsko društvo političkih zatvorenika.
Kratica naziva Društva glasi:
HDPZ.

Članak 3.

Sjedište Društva je u Zagrebu.

Članak 4.

Društvo ima pečat, znak i zastavu.
Pečat sadrži naziv i sjedište Društva. Oblik pečata utvrđuje Vijeće Društva.
Znak Društva predstavlja globus obavijen trnovom krunom koji presijeca lastavica s grančicom. Ovoj oko globusa u najdonjem dijelu čini hrvatska trobojnica sa slovima HDPZ, a u ostalom dijelu na bijeloj podlozi omota ispisani su na jednoj strani riječi: 1990 HRVATSKO DRUŠTVO, a na drugoj strani riječi: POLITIČKIH ZATVORENIKA , a na vrhu globusa nalazi se stilizirani hrvatski grb koji počinje bijelim poljem.
Zastava Društva je bijele boje s njegovim znakom u sredini.

Članak 5.

Društvo djeluje na području Republike Hrvatske.
Društvo je pravna osoba.
Društvo zastupa predsjednik , a u slučaju njegove spriječenosti jedan od dopredsjednika kojega on odredi.

Članak 6.

Društvo ostvaruje ciljeve i zadatke neposredno i putem podružnica.
Podružnica je samostalna u obavljanju poslova utvrđenih ovim Statutom i općim aktima Društva te svojim pravilima sukladno odredbama Statuta i općih akata.

Članak 7

Društvo štiti prava i ugled članova u zemlji i inozemstvu.
Društvo promiče veze članova iz inozemstva s domovinom.

II. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 7a

Ciljevi Društva jesu:
1. zaštita i promicanje prava i interesa bivših političkih zatvorenika i u tu svrhu razvijati aktivnost poradi poboljšanja uvjeta života odnosno njihovog materijalnog, socijalnog i društvenog položaja;
2. poticanje državnih tijela, institucija, organizacija i povjesničara na istraživanje zločina, kao i osudu zločina i kršenja ljudskih prava i sloboda počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog režima;
3. poticanje neprekidne borbe za zaštitu, poštivanje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te njihovo unapređivanje kao i razvoj demokracije.

Članak 8.

Djelatnosti Društva jesu:
1. prati pojave koje bi mogle imati ili imaju štetne posljedice u Republici Hrvatskoj te ukazuje i potiče odgovorna tijela radi poduzimanja odgovarajućih mjera,
2. prati i razmatra pojave od značaja za potrebe političkih zatvorenika i potiče nadležna tijela na uređenje ovih pitanja propisima,
3. razmatra i raspravlja o prijedlozima propisa kojima se uređuje položaj političkih zatvorenika te daje mišljenje o pitanjima obuhvaćenih prijedlogom,
4. promiče, koordinira i podržava održavanje samostalnosti podružnica ,
5. poduzima akcije radi obilježavanja i očuvanja mjesta stradanja hrvatskih političkih zatvorenika, njihovih grobova i mjesta zločina nad hrvatskim narodom,
6. predlaže nadležnim tijelima financiranje programa Društva od značaja za istraživanja zločina nad hrvatskim narodom i sudbina pojedinih političkih zatvorenika,
7. potiče članove na prikupljanje dokumentacije i podataka o stradanjima političkih zatvorenika i sređivanje i vrednovanje te dokumentacije,
8. organizira muzej uspomena političkih zatvorenika i izložbe radi svjedočenja o komunističkoj tiraniji nad političkim zatvorenicima kao poduke i putokazi naraštajima da se tako nešto ne dogodi,
9. publicira radove svojih članova,
10. pruža humanitarnu pomoć članovima i njihovim obiteljima u cilju zaštite zdravlja, poboljšanja života, stanovanja i druge skrbi,
11. organizira susrete članova podružnica i susreta s članovima drugih udruga,
12. potiče suradnju s drugim društvima i organizacijama pri rješavanju zajedničkih potreba,
13. obavlja i druge poslove od interesa za članstvo.

Članak 9.

Radi postizanja ciljeva iz odredaba članka 7a Društvo posebice organizira:
1. izdavačku djelatnost,
2. prodaju knjiga, publikacija, suvenira i sl.,
3. reklamu i promidžbu,
4. izložbe, koncerte, kulturne, športske i druge priredbe,
5. osigurava sredstva za djelovanje Društva i podružnica,
6. pruža materijalnu i drugu pomoć članovima i njihovih obitelji,
7. obavlja i druge djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva.
Vijeće Društva može samostalno ili sa drugim subjektima osnovati radnju, trgovačko društvo ili drugo tijelo u svrhu pribavljanja novčanih sredstava za potrebe Društva.

III. JAVNOST RADA

Članak 10.

Rad Društva je javan.
Javnost rada osigurava se otvorenošću sjednica svih tijela na koje se pozivaju članovi tijela, izvjestitelji te član o čijem se pojedinačnom pravu ili obvezi odlučuje.
Javnost se može isključiti sa sjednice ili njezinog dijela ako se radi o državnoj ili poslovnoj tajni, o osobnim podacima člana ili o podacima koji bi se mogli zlorabiti na štetu Društva, kada to zahtijevaju interesi Društva ili javni moral.
Javnost će se obavijestiti o odlukama i stajalištima sjednica tijela putem sredstava javnog obavještavanja ili na drugi pogodan način.

Članak 11.

Društvo izdaje časopis “ Politički zatvorenik” i druge publikacije.
Vijeće Društva utvrđuje osnove uređivačke politike časopisa i publikacija i odlučuje o programu izdavačke djelatnosti.
Vijeće imenuje glavnog urednika i članove uredništva.
Vijeće može odlučiti da se časopis besplatno dostavlja pojedinim članovima.

IV. ČLANSTVO U DRUŠTVU

Članak 12.

Hrvatskim političkim zatvorenikom smatra se osoba koja je radi svojih političkih uvjerenja, političkog ili oružanog otpora i borbi za slobodnu i samostalnu Hrvatsku državu bila lišena slobode u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 8. listopada 1991.
Hrvatskim političkim zatvorenikom smatra se i osoba koja je iz istih razloga i poslije isteka vremena iz st. 1. ovog članka bila lišena slobode u bilo kojem mjestu i od bilo kojeg državnog ili paradržavnog tijela.

Članak 13.

Članom Društva može postati hrvatski politički zatvorenik iz članka 12. ovog Statuta.
Članom Društva može postati dijete političkog zatvorenika rođeno u zatvoru za vrijeme istrage ili izdržavanja kazne.
Članom Društva može postati bračna supruga odnosno suprug ili dijete političkog zatvorenika.
Članom Društva ne može biti osoba koja je član bilo kojeg drugog društva političkih zatvorenika.

Članak 14.

Članstvo u Društvu je slobodno i dragovoljno.
Članovi su jednaki u pravima i obvezama i nitko ne može imati više prava po bilo kojoj osnovi.
Član je dužan pridržavati se Statuta, pravila i općih akata Društva i podružnice.
Tko se ogriješi o odredbe Statuta, pravila i općih akata snosi osobnu odgovornost.

Članak 15.

Član Društva ima pravo:
1. birati i biti biran u sva tijela Društva i podružnice,
2. sudjelovati u radu tijela Društva i podružnice,
3 pokretati razmatranje pojedinih pitanja iz rada i djelovanja Društva, podružnice i njihovih tijela te pitanje odgovornosti članova,
4. podnositi prijedloge i mišljenja o radu Društva, podružnice i njihovih tijela,
5. biti obaviješten o radu i djelovanju Društva.

Članak 16.

Član Društva dužan je :
1. pridržavati se odredaba Statuta, pravila, općih akata i odluka izabranih tijela,
2. pridonositi ostvarenju ciljeva i ispunjavanju zadataka Društva,
3. nazočiti sjednicama tijela u koje je izabran ili imenovan i biti djelotvoran u radu tih tijela,
4. provoditi odluke i zaključke tijela Društva,
5. zastupati interese i čuvati ugled članstva, Društva i podružnice
6. uredno plaćati članarinu,
7. izvršavati druge obveze.

Članak 17.

Članstvo u Društvu prestaje:
1. smrću člana,
2. istupanjem na osnovi pismene izjave ili izjave date u sjednici bilo kojeg tijela Društva ili podružnice,
3. ako član djeluje suprotno Statutu, pravilima, općim aktima i odlukama tijela Društva ili podružnice ili djeluje suprotno interesima Društva ili mu nanosi štetu,
4. neplaćanjem članarine duže od dvije godine,
5. osobi koja je član druge udruge političkih zatvorenika.
Odluku o prestanku članstva donosi nadležno tijelo podružnice, a može ju donijeti i Vijeće Društva ako tu odluku ne donese podružnica.

Članak 18.

Društvo može imati počasne, dobrotvorne i dragovoljne članove kao izvanredne članove Društva.
Počasnim članom može postati osoba iz Republike Hrvatske i druge države koja svojim radom i zalaganjem pomaže razvitak i ugled Društva.
Dobrotvornim članom može postati fizička i pravna osoba koja materijalnim doprinosom pomaže razvitak Društva.
Dragovoljnim članom može postati svaka druga osoba koja je na bilo koji način proganjana zbog ciljeva za koji se zauzima Društvo.
Izvanredni članovi imaju pravo inicijative i sudjelovanja u radu Sabora i skupštine podružnice bez prava da biraju i budu birani.

Članak 19.

Svaki član podružnice je istovremeno i član Društva.
Član Društva može biti član samo jedne podružnice u kojoj ostvaruje prava i ispunjava obveze
Članstvo u Društvu dokazuje se članskom iskaznicom.
Društvo vodi popis cjelokupnog članstva, a podružnica popis članova svoga područja.
Odluku o prijamu u članstvo i prestanku članstva donosi podružnica.

Članak 20.

Ostala pitanja u svezi članstva uređuju se odlukom Vijeća društva.

Članak 21.

Društvo može davati priznanja, pohvale i nagrade članovima i drugim osobama
za osobitu aktivnost i doprinos u radu Društva.
Pobliže uvjete za davanje priznanja, pohvala i nagrada propisuje Vijeće Društva.

V. USTROJSTVO DRUŠTVA

Članak 22.

Članovi tijela Društva biraju se ili imenuju na vrijeme od četiri godine.
Mandat članova tijela prestaje usvajanjem ostavke ili opozivom tijela koje ih je izabralo ili imenovalo.
Sabor može opozvati člana Vijeća koji bez opravdanih razloga ne sudjeluje u njegovom radu ili neopravdano izostane sa sjednica najmanje 5 puta, ili ako svojim radom povređuje odredbe Statuta ili se u svome radu ne pridržava odluka, zaključaka i stajališta Sabora ili Vijeća.

Članak 23.

Tijela Društva jesu :
1. Sabor Društva,
2. Vijeće Društva,
3. Nadzorni odbor,
4. Izvršni odbor i
5. Predsjednik.

1. Sabor Društva

Članak 24.

Sabor je najviše tijelo Društva.
Sabor čine sabornici podružnica. Na svakih 20 članova podružnice bira se jedan sabornik na način i po postupku koji utvrdi skupština podružnice.
Svaka podružnica zastupljena je u Saboru s najmanje jednim sabornikom.
Vijeće Društva može imenovati pet sabornika iz redova svojih članova.
Prije svakog sazivanja Sabora Vijeće Društva odlukom utvrđuje broj sabornika za svaku podružnicu.

Članak 25.

Sabor redovito zasjeda svake četvrte godine, a izvanredno kada je to neophodno.
Sabor saziva predsjednik Društva,
Izvanredni Sabor dužan je sazvati predsjednik po zaključku Vijeća Društva, na pismeni i obrazloženi zahtjev Nadzornog odbora kada se utvrdi da Vijeće ne ostvaruje programske zadatke ili radi suprotno odredbama Statuta i odlukama Sabora, na zahtjev većine ukupnog broja sabornika, dvije trećine podružnica i na zahtjev 1/10 svih članova Društva.
Ako predsjednik ne sazove Izvanredni Sabor po zahtjevu tijela ili osoba iz prethodnog stavka u roku od 45 dana od prijema zahtjeva, zasjedanje Sabora može sazvati predlagač.
.

Članak 26.

Obavijest o sazivanju Sabora može se objaviti u dnevnom tisku ili na drugi odgovarajući način.
Odluka o sazivanju Sabora sadrži mjesto i vrijeme održavanja zasjedanja, prijedlog dnevnog reda i poziv članovima radi sudjelovanja u radu Sabora.
Odluka o sazivanju Sabora dostavlja se sabornicima najmanje 15 dana prije zasjedanja.

Članak 27.

Radom Sabora rukovodi radno predsjedništvo koje se bira na zasjedanju.
Radno predsjedništvo čine predsjednik i najmanje četiri člana.
Do izbora radnog predsjedništva, Sabor vodi predsjednik Društva.

Članak 28.

Sabor Društva:
1. donosi i mijenja Statut, poslovnik o svome radu i opće akte,
2. bira i razrješava članove tijela Društva,
3. utvrđuje smjernice za rad Društva,
4. razmatra i usvaja izvješća o radu Društva ,
5. razmatra i odlučuje o prijedlozima i zahtjevima upućenih Saboru, a posebice o prijedlozima i zahtjevima članova Društva,
6. razmatra položaj članova i odlučuje o mjerama radi poboljšanja materijalnog i drugog položaja članova i njihovih obitelji,
7. odlučuje o prestanku rada Društva,
8. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i Poslovnikom o svome radu.
Sabor može razmatrati pitanja iz nadležnosti bilo kojeg tijela Društva.

Članak 29.

Sabor Društva može se održati ako je nazočno više od polovice svih sabornika.
Ako u vrijeme saziva Sabor nema potrebitu većinu ( kvorum) , zasjedanje se odgađa za jedan sat. Po proteku tog vremena zasjedanje će se održati ako je nazočna najmanje jedna trećina od ukupnog broja sabornika iz najmanje jedne polovine podružnica.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih sabornika, ako Statutom nije određena druga posebna većina. Sabornik glasuje osobno .
Glasovanje je javno, ako Sabor ne odluči da se o nekim pitanjima provede tajno glasovanje.
Članovi Vijeća Društva i Nadzornog odbora ne mogu glasovati, kada se odlučuje o izvješću njihova rada.

Članak 30.

Sabor može osnovati odbore i komisije kao svoja pomoćna tijela .
Članovi pomoćnih tijela imenuju se, u pravilu, iz redova članova Društva.
U pomoćna tijela mogu se imenovati i osobe koje nisu članovi Društva.
Odlukom o osnivanju pomoćnog tijela utvrđuje se sastav, nadležnost, način rada i financiranja.
Pomoćna tijela rade prema Poslovniku Sabora.

Članak. 31.

Način rada Sabora uređuje se poslovnikom.

2. Vijeće Društva

Članak 32.

Vijeće Društva čine predsjednik, dopredsjednici, predsjednici podružnica i 5 članova koje Sabor bira iz redova svojih članova.
Izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Za svoj rad Vijeće odgovara Saboru.

Članak 33.

Vijeće Društva je najviše tijelo između dva zasjedanja Sabora i ovlašteno je da odlukama uređuje sva pitanja iz djelokruga Sabora osim o promjeni Statuta.
Iznimno, Vijeće može odlučiti o promjeni Statuta u slučaju njegovog usklađivanja sa zakonom i osobito bitnih pitanja iz rada i djelovanja Društva.
Odluka o promjeni Statuta donosi se dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova Vijeća. Odluka se mora podnijeti Saboru Društva na prvom njegovom zasjedanju.

Vijeće Društva:
1. priprema prijedlog Statuta i drugih akata Sabora i organizira njegovo zasjedanje,
2. provodi odluke i zaključke Sabora i utvrđuje mjere i aktivnosti koje se moraju poduzeti radi ostvarivanja tih akata,
3. razmatra godišnje izvješće o radu, donosi godišnji program rada, godišnji plan prihoda i rashoda i usvaja završni račun Društva,
4. razmatra nacrte propisa od interesa za rješavanje pitanja od značaja za članstvo i rad Društva te daje prijedloge, mišljenja i zauzima stavove o tim pitanjima,
5. prati i razmatra ostvarivanje prava članova i poduzima mjere radi ostvarivanja tih prava kod nadležnih tijela,
6. predlaže nadležnim tijelima mjere radi rješavanja humanitarnih, socijalnih i drugih potreba članstva,
7. upravlja poslovima i imovinom Društva, brine se o izvorima prihoda, odlučuje o korištenju novčanih i drugih sredstava,
8. odlučuje o suradnji i o učlanjenju u udruge i organizacije u zemlji i inozemstvu, imenuje predstavnike u tim udrugama odnosno organizacijama te odlučuje o istupanju iz članstva,
9. odlučuje o pokretanju znanstveno istraživačkih projekata i osiguranju potrebitih sredstava, o izdavanju publikacija i prigodnih izdanja, snimanju filmova, sponzorstvu i sl.,
10. podnosi Saboru izvješće o cjelokupnom radu i poslovanju Društva,
11. prati i usmjerava rad drugih tijela Društva i podružnica,
12. imenuje tajnika Društva te razmatra njegova izvješća i izdaje upute za rad stručnih službi,
13. izdaje priopćenja o radu Društva,
14. imenuje i razrješava članove Izvršnog odbora te članove svojih pomoćnih tijela,
15. odlučuje o privremenim mjerama u podružnici,
16. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i odlukama Sabora kao i sve druge poslove za koje nije propisana nadležnost nekog drugog tijela,
Vijeće može sazvati proširenu sjednicu radi razmatranja pojedinih pitanja od interesa za Društvo.

Članak 34.

Vijeće Društva radi i odlučuje u sjednici .
Sjednice se održavaju prema potrebi, a najmanje jedanput u šest mjeseci.
Sjednicu saziva predsjednik Društva po vlastitom nahođenju, na prijedlog Nadzornog odbora ili Izvršnog odbora, te na zahtjev jedne petine svojih članova i na zahtjev jedne polovice podružnica.
Sjednica Vijeća može se održati ako je nazočna većina ukupnog broja njegovih članova.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.
O radu sjednice vodi se zapisnik koji potpisuje predsjednik i zapisničar.

Članak 35.

Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom.

3. Nadzorni odbor

Članak 36.

Nadzorni odbor ima tri člana i dva zamjenika. Predsjednika i njegovog zamjenika biraju članovi iz svojih redova.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi ni jednog drugog tijela Društva.

Članak. 37.

Nadzorni odbor obavlja nadzor i kontrolu:
1. vođenja poslova Društva i podružnica,
2. materijalnog i financijskog poslovanja i raspolaganja sredstvima,
3. izvršenja, provedbe programa i financijskog plana, odredaba Statuta i drugih općih akata Društva i podružnice.
4. ostvarivanje prava i izvršavanje obveza članova.
Nadzorni odbor obavlja kontrolu na osnovi vlastitog nahođenja, a dužan ju je obaviti po zaključku Vijeća i na zahtjev predsjednika.
Nadzorni odbor može poduzimati mjere radi sprječavanja radnji kojim se nanosi šteta, prisvaja imovina ili nesavjesno obavlja rad.

Članak 38.

Nadzorni odbor radi i odlučuje u sjednici.
Sjednice se održavaju prema potrebi.
Nadzorni odbor podnosi Saboru i Vijeću Društva izvješća o provedenoj kontroli i mjerama koje se trebaju provesti u Društvu.
Na rad Nadzornog odbora shodno se primjenjuju odredbe ovog Statuta o radu Vijeća Društva.

4. Predsjednik Društva

Članak. 39.

Društvo ima predsjednika i tri dopredsjednika .
Predsjednika i dopredsjednike bira Sabor iz redova svojih članova.
Predsjednik, dopredsjednik ili tajnik političke stranke ne mogu biti izabrani , a niti obavljati dužnost predsjednika ili dopredsjednika Društva.
U slučaju smrti, ostavke ili trajne spriječenosti predsjednika Društva, dužnost predsjednika preuzima jedan od dopredsjednika kojega odredi Vijeće Društva.

Članak 40.

Predsjednik Društva je predsjednik Vijeća i Izvršnog odbora.
Predsjednik Društva:
1. zastupa Društvo,
2. priprema, saziva i predsjedava sjednici Vijeća i Izvršnog odbora,
3. podnosi Vijeću godišnje izvješće o radu Društva,
4. pokreće raspravu o pitanjima iz djelokruga rada Društva i podružnice,
5. brine se o poštivanju iz djelokruga rada Sabora i drugih tijela Društva i podružnice, osigurava djelovanje Društva i usklađuje rad tijela Društva i podružnice,
6. potiče suradnju s drugim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu u poslovima od zajedničkog interesa za Društvo i njegove članove,
7. prati razvoj i problematiku Društva kao cjeline i predlaže raspravu o pitanjima od interesa za Društvo i njegove članove,
8. brine se da se u radu Sabora i Vijeća pribave mišljenja i prijedlozi podružnica o pitanjima od interesa za razvitak Društva i podružnice te osigurava položaj članova i njihovih obitelji,
9. naredbodavatelj je za sredstva Društva te odobrava isplate do iznosa kojega utvrdi Vijeće,
10. potpisuje akte koje donose tijela Društva,
11. sklapa ugovore o radu sa zaposlenicima,
12. obavlja i druge poslove i aktivnosti Društva utvrđene Statutom, poslovnikom i zaključcima Vijeća.
Predsjednik može sazvati sjednicu bilo kojeg tijela Društva i podružnice i staviti dnevni red pitanje koje smatra da se treba razmotriti.
Vijeće Društva može odrediti nagradu za rad predsjednika.

Članak 41.

Predsjednik i dopredsjednici su odgovorni za svoj rad Saboru.
Postupak za odgovornost predsjednika i dopredsjednika može pokrenuti Vijeće Društva, Nadzorni odbor i najmanje jedna polovina podružnica.

5. Izvršni odbor

Članak. 42.

Izvršni odbor je izvršno tijelo Vijeća Društva.
Članovi Izvršnog odbora su po položaju predsjednik, dopredsjednici i tajnik Društva te najmanje četiri člana koje imenuje Vijeće.
Za svoj rad Izvršni odbor odgovara Vijeću Društva.

Članak 43.

Izvršni odbor:
1. provodi odluke tijela Društva i predsjednika,
2. priprema prijedloge odluka i akata Sabora i Vijeća,
3. prati i koordinira aktivnost podružnica,
4. obavještava Vijeće i druga tijela o tekućim potrebama u Društvu,
5. brine se o ostvarivanju prava članova,
6. brine se o izvršenju godišnjeg plana prihoda i rashoda i o namjenskom korištenju sredstava,
7. organizira istraživanja o položaju članstva i članova njihovih obitelji,
8. predlaže Vijeću donošenje odluke o programu rada, godišnjeg plana prihoda i rashoda, završnog računa i podnosi izvješće o svome radu,
9. organizira informiranje članova,
10. propisuje oblik i sadržaj članske iskaznice,
11. donosi opće akte za rad stručne službe,
12. daje smjernice za rad tijelima podružnice,
13. obavlja i druge poslove koje mu povjeri Vijeće Društva.
Izvršni odbor ovlašten je odlučivati o pitanjima iz nadležnosti Vijeća Društva u vrijeme između njegove dvije sjednice, a posebice o pitanjima koja nisu utvrđena Statutom.
Izvršni odbor podnosi Vijeću na svakoj sjednici izvješće o problematici u Društvu i o poduzetim mjerama i o mjerama koje treba poduzeti.

Članak 44.

Sjednice Izvršnog odbora održavaju se prema potrebi.
Predsjednik saziva sjednicu po svom nahođenju i po zaključku Vijeća Društva a dužan ju je sazvati na zahtjev Nadzornog odbora i svakog svog člana.
Sjednica se može održati ako je nazočno više od polovine svih članova, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

VI. USTROJSTVO PODRUŽNICE

Članak 45.

Podružnica je temeljni oblik djelovanja u kojoj se samostalno obavljaju određeni poslovi Društva.
Podružnicu čine svi članovi koji na njezinom području imaju prebivalište ili boravište.
Podružnica se osniva za područje jedne županije, te za grad Zagreb zajedno sa zagrebačkom županijom.

Članak 46.

Podružnica ima svojstvo pravne osobe.
Podružnica u pravnom prometu za svoje obveze odgovara sredstvima kojima raspolaže.
Podružnica posluje pod nazivom Društva i pod svojim nazivom i sjedištem.
Podružnica ima pečat istovjetnog oblika i sadržaja pečata Društva uz isticanje svojega naziva i sjedišta.
Podružnica upotrebljava znak i zastavu Društva.
Poslovanje podružnice ostvaruje se putem njezinog računa koji obvezno otvara.
Podružnica samostalno raspolaže novčanim sredstvima koje ostvari svojom djelatnošću i aktivnošću.

Članak 47.

Društvo hrvatskih političkih zatvorenika može imati podružnice u inozemstvu koje su osnovane i djeluju prema propisima te strane države.

Članak 48.

Podružnica mora imati skupštinu i predsjednika podružnice.
Podružnica može imati i druga tijela utvrđena svojim pravilima.
Pravilima podružnice utvrđuje se trajanje mandata njezinih tijela koji ne može biti kraći od dvije godine

Članak 49.

Skupština je najviše tijelo podružnice.
Skupštinu podružnice čine svi članovi Društva s njezina područja,
Skupština podružnice:
1. donosi i mijenja pravila podružnice, poslovnik o svome radu i opće akte,
2. bira i razrješava predsjednika i članove svojih tijela,
3. razmatra izvješće o radu i djelovanju članova i tijela i daje smjernice za poboljšanje djelovanja podružnice,
4. bira sabornike za Sabor,
5. osniva ogranke i daje smjernice za rad tijela podružnice,
6. raspravlja i odlučuje o prijedlozima i zahtjevima upućenim Skupštini, a osobiti o prijedlozima i zahtjevima svojih članova,
7. odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim u pravilima podružnice.
Skupština može raspraviti i odlučiti o svakom pitanju iz nadležnosti drugog tijela.

Članak 50.

Svaki član koji smatra da mu je odlukom tijela podružnice povrijeđeno njegovo pravo može u roku od 15 dana od dana dostave odluke odnosno od saznanja za povredu prava podnijeti žalbu Vijeću Društva.
Odluka Vijeća je konačna.

Članak 51.

Vijeće Društva može na zahtjev jedne desetine članova podružnice ili po svojoj ocjeni privremeno raspustiti tijela podružnice i zabraniti djelovanje izabranih članova, ako djeluju protivno Statutu, pravilima i općim aktima Društva
Podružnica se može pripojiti ili se spojiti sa drugom podružnicom uz prethodnu suglasnost Vijeća.
Vijeće Društva može odlučiti o pripajanju podružnice ili njezinog dijela drugoj podružnici, ako u njoj ne postoje uvjeti za rad i djelovanje, ili ako su međusobni odnosi članova postali nepodnošljivi ili ako se u podružnici ne provode Statut i odluke tijela Društva, odnosno pravila, opći akti i zaključci tijela podružnice.

Članak. 52.

Temeljni opći akt podružnice su pravila.
Pravila podružnice sadrže osobite odredbe o :
1. nazivu, sjedištu, ustrojstvu i području na kojem djeluje,
2. zastupanju,
3. ciljevima i djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,
4. članstvu, pravima , obvezama i odgovornosti članova,
5. tijelima podružnice, njihovom sastavu, uvjetima i načinu rada, izboru i opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja te odgovornosti članova,
6. osnivanju, ustrojstvu i djelovanju ogranka,
7. o načinu stjecanja i raspolaganja imovinom,
8. načinu donošenja pravila i općih akata,
9. drugim pitanjima od značaja za rad podružnice.

Članak 53.

Pravila i opći akti podružnice moraju biti u suglasnosti sa Statutom i općim aktima Društva.
Odredbe pravila i općih akata koje nisu u suglasnosti sa Statutom i općim aktima Društva ne mogu se primjenjivati, a odluke donesene temeljem tih odredaba su nevažeće i nemaju nikakvog učinka.

Članak. 54.

Poslovanje podružnice uređuje se odlukom Vijeća Društva.

VII. TAJNIŠTVO DRUŠTVA

Članak 55.

Tajništvo je stručna služba Društva.
Tajništvo obavlja stručne, administrativne i druge poslove za potrebe Društva i podružnica
Poslove u tajništvu obavljaju zaposleni ili povremeno uposlene osobe.
Status zaposlenika uređuje se sukladno odredbama Zakona o radu i drugih propisa iz ove oblasti.
Za svoj rad tajništvo odgovara predsjedniku Društva.

Članak 56.

Društvo ima tajnika. Tajnik je voditelj poslova tajništva.
Tajnik Društva:
1. organizira, usmjerava i koordinira rad tajništva i odgovara za stručno pravovremeno i djelotvorno obavljanje poslova,
2. sudjeluje u pripremi sjednica svih tijela Društva i osigurava uvjete za njihov rad,
3. osigurava izvršenje odredaba Statuta, odluka, zaključaka i smjernica tijela Društva,
4. održava vezu između tijela Društva i između Društva i tijela podružnica,
5. brine se o ostvarivanju prava i obveza zaposlenika,
6. daje osnovne obavijesti o radu Društva i neposredno stupa u odnose sa drugim udrugama i organizacijama od zajedničkog interesa,
7. brine se za namjensko trošenje sredstava,
8. organizira i odgovara za evidenciju članstva i za ostvarivanje potraživanja Društva,
9. pruža stručnu pomoć članovima Društva u ostvarivanju njihovih prava i dužnosti,
10. podnosi izvješće o radu tajništva Izvršnom odboru
11. obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i općim aktima i poslove koje mu povjere tijela Društva.
Tajnik se brine o zakonitosti rada tijela Društva i podružnice i dužan je tim tijelima ukazati na nezakonitosti i štetnost odluka koje se donose.

Članak 57.

Ustrojstvo i način rada tajništva uređuje se odlukom Izvršnog odbora.

VIII. IMOVINA DRUŠTVA

Članak 58.

Sredstva potrebna radi ostvarivanja ciljeva Društva ostvaruje od :
1. uplate članarine,
2. dotacija iz državnog proračuna, proračuna županija, gradova i općina te fondova,
3. dragovoljnih priloga i darova,
4. prihoda od dopuštenih djelatnosti ( koncerti, priredbe, reklame, izdavačka djelatnost, prodaja promidžbenog materijala, knjiga i sl.),
5. drugih izvora.
Članak 59.

Visinu članarine za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Vijeće Društva.
Svaki član dužan je plaćati članarinu na način koji utvrdi podružnica.Iznimno, u opravdanim slučajevima, nadležno tijelo podružnice može pojedinog člana osloboditi plaćanja članarine za tekuću godinu.
Članarina se koristi za ostvarivanje aktivnosti podružnice sukladno njezinu programu rada u tekućoj godini.
Članarina pripada podružnici.

Članak 60.

Za svaku kalendarsku godinu donosi se program rada i godišnji plan prihoda i rashoda.
Program rada i godišnji plan prihoda i rashoda donosi se do kraja mjeseca listopada za sljedeću godinu.
Program rada i godišnji plan prihoda i rashoda obavezno sadrže utvrđene planske zadatke i potrebna sredstva za njegovo izvršenje.
Krajem godine donosi se završni račun.
Naredbodavatelji za izvršenje godišnjeg plana prihoda i rashoda su predsjednik i tajnik.

Članak. 61.

Društvo i podružnica vodi poslovne knjige i sastavlja financijsko izvješće prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva za neprofitabilne pravne osobe.
Društvo obavlja poslovanje putem vlastitog žiro računa .
Podružnica raspolaže sredstvima putem svoga računa.
Nadzorni odbor ima pravo uvida u cjelokupno poslovanje podružnice u svako vrijeme a obvezatno najmanje jedanput godišnje.
Društvo za svoje obveze odgovara cjelokupnom imovinom.
Podružnica odgovara za svoje obveze sredstvima kojima raspolaže.

IX. UDRUŽIVANJE I SURADNJA

Članak 62.

Društvo surađuje sa srodnim i zainteresiranim udrugama, organizacijama i pojedinim osobama u zemlji i inozemstvu čija je aktivnost sukladna s njezinim ciljevima.
Društvo se može učlaniti u saveze ili zajednice s drugim udrugama radi ostvarenja zajedničkih ciljeva.
Društvo se može učlaniti u međunarodne udruge, ako to doprinosi ostvarivanju njezinih ciljeva.
O udruživanju Društva odlučuje Vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih članova.

X. PRESTANAK DRUŠTVA I PODRUŽNICE

Članak 63.

Društvo prestaje na osnovi odluke Sabora a na prijedlog Vijeća. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja sabornika.
Prije donošenja odluke o prestanku rada Društva mora se provesti rasprava u podružnicama.
Imovina Društva predaje se Matici hrvatskoj.

Članak 64.

Podružnica prestaje odlukom Vijeća Društva :
1. ako podružnica djeluje suprotno zakonu, Statutu, pravilima ili općim aktima Društva i podružnice,
2. ako ne ispunjava uvjete za koje je osnovana,
3. u slučaju statusnih promjena (pripajanje i spajanje).
Podružnica može prestati i odlukom skupštine o prestanku rada podružnice donesene dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova podružnice.
U slučaju prestanka podružnice cjelokupna se njezina imovina prenosi na Društvo.

XI. STATUT I OPĆI AKTI

Članak 65.

Društvo uređuje svoje unutarnje odnose općim aktima sukladno zakonu.
Statut je temeljni opći akt Društva s kojim moraju biti usklađeni svi opći akti Društva i podružnica.
Opći akti Društva su pravilnik, poslovnik, odluka, uputstvo , rezolucija, deklaracija i drugi akti općeg značenja.
Opći akti koji su u suprotnosti s odredbama Statuta ne proizvode nikakav učinak.

Članak 66.

Poticaj za promjenu Statuta može dati Vijeće Društva, najmanje polovina podružnica i jedna petina članstva.
Vijeće prethodno odlučuje da li će se pristupiti promjeni Statuta .
Ako vijeće prihvati prijedlog za promjenu Statuta, pripremit će nacrt tih promjena i dostaviti ga na razmatranje podružnicama radi stavljanja prijedloga, mišljenja
i primjedaba, a ako ne prihvati prijedlog obavijestit će predlagatelja o razlozima neprihvaćanja inicijative. Prijedlog se ne može ponoviti prije isteka šest mjeseci.
Prethodna rasprava ne može trajati duže od 30 dana od dana dostave prijedloga. Primjedbe i prijedlozi moraju se dostaviti u ovom roku.
Konačan prijedlog Statuta utvrđuje Vijeće i zakazuje zasjedanje Sabora.

Članak 67.

Statut donosi i mijenja Sabor većinom glasova ukupnog broja nazočnih sabornika.
Vijeće Društva može izvršiti promjene u Statutu ako se radi o usklađivanju njegova teksta sa zakonom.
Druge opće akte donosi Vijeće, ako Statutom nije drukčije propisano.
Statut i opći akti i njihove izmjene objavljuju se u “ Političkom zatvoreniku “
Članak 68.

Tumačenje odredaba Statuta daje Vijeće Društva.

XII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 69.

Dosadašnje podružnice bez pravne osobnosti moraju:
– u roku od 6 (šest) mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Statuta održati osnivačke skupštine na kojima će donijeti Pravila i izabrati tijela,
– usvojena Pravila verificirati pri vijeću Društva,
Izabrani predstavnici podružnica u tijelima Društva nastavljaju djelovati do isteka mandata na koji su izabrani odnosno do opoziva,
Ako podružnica ne postupi sukladno odredbi 1. ovog članka vijeće Društva može donijeti odluku o pripojenju.

U Zagrebu, 28.03.2009.